|
AUTOMATIZACIJA TEHNOLOŠKIH PROCESA
Postrojenje za proizvodnju tehnološke pare
Energana fabrike FERMIN Senta
Trend
automatizacije tehnoloških procesa se standardno kreće ka upotrebi
programibilnih logičkih kontrolera (dalje: PLC) direktno povezanih sa
elektronskim mernim pretvaračima fizičkih veličina
karakterističnim za dati proces sa jedne, i izvršnim organima za
upravljanje procesom sa druge strane.
Sa jednim takvim, nedavno realizovanim sistemom, upoznaće vas firme
"MERA" kao proizvođač uređaja za merenje,
indikaciju i signalizaciju i nosilac kompletnog posla automatizacije i
"UNO-LUX" kao specijalizovana firma za hardversku i softversku
implementaciju PLC-a u sistem automatskog upravljanja procesom.
Reč je o sistemu automatskog upravljanja proizvodnjom tehnološke
pare u energani fabrike "FERMIN" iz Sente, koji je pušten u rad
u krajem aprila ove godine. Generalni projektant, isporučilac i montažer
kompletnog kotlovskog postrojenja za je "MINEL KOTLOGRADNJA".
Kratak opis tehnologije proizvodnje pare omogućiće vam lakše
praćenje opisa realizovanog sistema.
Osnovni element energane je kotao za proizvodnju tehnološke pare. U
energani su tri kotla koji proizvode paru radnog pritiska 13 bara.
Pritisak se meri na zajedničkom izlaznom vodu kotlova. Jedan deo pare
se redukuje na 3 bara i koristi za lokalne potrebe energane, a za
degazator se trobarska para dodatno redukuje na 0,5 bara. Snabdevanje
kotla vodom obavlja se iz napojnog rezervoara, pomoću napojnih pumpi.
Regulacija nivoa vode u bubnju kotla omogućava ravnotežu dotoka vode
iz napojnog rezervoara i potrošnje pare iz kotla. Pre ulaska vode u kotao
vrši se "degazacija" (oslobađanje rastvorenih gasova) tako
što se voda u napojnom rezervoaru zagreva na 104°C uz istovremeno održavanje
pritiska parnog jastuka na 0,5 bara. Pod ovim uslovima se iz vode vrši
najintenzivnije oslobađanje gasova. Regulacija temperature u napojnom
rezervoaru vrši se "barbutiranjem", tj direktnim ubrizgavanjem
pare kroz perforiranu cev pri dnu rezervoara. Nivo u napojnom rezervoaru
reguliše se dotokom vode iz rezervoara kondenzata koja se usput zagreva u
dogrevaču kondenzata na 60°C. Rezervoar kondenzata prihvata povratnu
vodu iz procesa (povratni kondenzat), a preostala potrebna količina
vode se obezbeđuje dotokom iz postrojenja za hemijsku pripremu vode (HPV).
|
 |
|
Slika
1. Model procesanja
|
Proizvodnja pare vrši se zagrevanjem kotlovske vode preko gorionika, gde
se kao gorivo koristi mazut ili prirodni gas. Radi što efikasnijeg iskorišćenja
goriva, vrši se zagrevanje goriva i vazduha za loženje, uz podešavanje
odnosa gorivo-vazduh kako bi se obezbedilo najbolje sagorevanje. Grejanje
mazuta (obezbeđuje se viskoznost pogodna za tečenje i brizganje
kroz diznu gorionika) obavlja se u tri faze:
• zagrevanje mazuta na nivou poda u skladišnom rezervoaru mazuta
• zagrevanje mazuta na izlazu iz skladišnog rezervoara
• dogrevanje mazuta u dogrevačima pre ulaska u gorionik.
Zadatak koji je bio postavljen pred nas sastojao se u sledećem;
potrebno je izvršiti merenje, regulaciju i signalizaciju sledećih
tehnoloških veličina:
• nivoa vode u bubnju kotlova br. 1, 2 i 3
• nivoa vode u napojnom rezervoaru
• pritiska pare u razdelnicima 13 bara i 3 bara
• pritiska pare u degazatoru
• temperature vode u napojnom rezervoaru
• temperature vode iza dogrevača kondenzata
• temperature mazuta u dogrevačima br. 1 i 2
• temperature mazuta u podu i na izlazu iz skladišnog rezervoara
Postavljeni zadatak realizovan je na sledeći način:
• Izvršeno kontinualno merenje vrednosti projektovanih tehnoloških
veličina, pomoću elektronskih mernih pretvarača sa
pogonskim indikatorom. Signalizacija nivoa obavljena pomoću
elektronskih signalizatora.
• Realizovana prva faza izrade nadzorno-upravljačkog sistema
baziranog na primeni programabilnog logičkog kontrolera i odgovarajućeg
operatorskog interfejsa. Prikaz analognih tehnoloških veličina i važnijih
signalizacija, kao i upravljanje izvršnim organima realizovano i
nezavisno od PLC-a.
• Kvalitetno regulisane tehnološke veličine pomoću
servopogona sa regulacionim ventilima odgovarajućih karakteristika.
1.MERENJE I SIGNALIZACIJA
"MERA" je iz svog proizvodnog programa odabrala sledeće uređaje
:
1. Transmiter diferencijalnog pritiska, MAT002DP, za statičke
pritiske do 40 bara, klase 0,6% sa pogonskim pokaznim instrumentom.
Transmiter se koristi za merenje nivoa u sudovima pod pritiskom i internom
blokadom zaštićen je od uticaja statičkog pritiska.
2. Transmiter pritiska, MAT002P, klase 0,6%, za opsege 1, 6 i 25 bara, sa
pogonskim pokaznim instrumentom. Koristi se za merenje.pritiska pare.
Podnosi preopterećenje u odnosu 1:2.
3. Temperaturna sonda, tip PT100, klase B, sa čeličnom zaštitnom
čaurom za merenje pod pritiskom, otpornom na vrelu vodu i mazut.
4. Signalizator nivoa, DNR-2K, proizvodnje "MP ELECTRONIC-MERA".
Koristi se za signalizaciju pri pritiscima do 25 bara i temperaturama do
250°C. Sa izdvojenom dvokanalnom elektronikom i čeličnim
sondama odgovarajuće dužine.
2. UPRAVLJAČKI SISTEM
"UNO-LUX" je realizaovao upra-vljački sistem sa PLC-om tipa
Koyo UL405, i procesnim operatorskim panelom (Touch Screen), tipa EASY
VIEW.
• Preko digitalnih ulaznih i izlaznih modula prihvataju se diskretni
signali iz pogona i sa komandnog pulta i prosleđuju se upravljački
signali izvršnim organima
• Preko analognih ulaznih modula direktno se prihvataju signali sa
kontinualnih merača nivoa, pritiska i temperature, kao i signali sa
potenciometara položaja regulacionih ventila.
• PLC sa procesorom UL4-450 softverski realizuje PID regulatore, korišćenjem
ugrađenog PID algoritma za 16 regulacionih krugova
• "TOUCH SCREEN" operatorski panel omogućava kompletan
uvid u rad energane kao i punu kontrolu nad tehnološkim procesom
Operater kroz pedesetak ekranskih prikaza (od kompletne tehnološke šeme
do pojedinačnog regulatora) prati proces i upravlja njime. Vrednosti
svih merenih tehnoloških veličina istovremeno se prikazuju na panelu
i pojedinačno, na pripadajućem četvorocifarskom digitalnom
instrumentu. Za svaki regulacionu konturu predviđen je dvopoložajni
preklopnik za izbor načina rada: ručno i PLC. U položaju "ručno",
operatoru se omogućava upravljanje regulacionim ventilom bez PLC-a.
Ovaj način rada prvenstveno služi za proveru ispravnosti delova
postrojenja i u slučaju otkaza delova automatike koji obezbeđuju
rad u automatskom režimu preko PLC-a. U položaju "PLC"
upravljanje regulacionim ventilima vrši se preko PLC-a. Softverski
regulator omogućava zadavanje i prikaz procesne varijable kao i ručno
upravljanje regulacionim ventilom na način skoro istovetan sa
hardverskim regulatorom.
Alarmna signalizacija i detaljan opis uzroka nastanka alarma (npr.
"LAH-211 Visok nivo vode u kotlu 2") operatoru omogućava
neposrednu intervencija na tom delu pogona. Sa izlaznih relejnih kontakata
elektronike signalizatora svih nivoa dodatno je izvedena i svetlosna
indikacija stanja havarnih nivoa vode u sudovima pod pritiskom.
3. IZVRŠNI ORGANI I BLOKADE
Regulacija navedenih fizičkih veličina ostvaruje se preko izvršnih
organa, tip ISOMACT ST0, ST0.1, ST1, ST1Ex i KLIMACT II, monofaznih
električnih servopogona sa linearnim hodom izlaznog vretena, koji se
sprežu sa ventilima odgovarajuće regulacione karakteristike i
dimenzija. Tip ventila je VR12 dvosedi ventil, osim kod regulacije
pritiska pare 3 bara i 0.5 bara, gde su upotrebljeni jednosedi regulacioni
ventili spojeni sa odgovarajućim difuzorima radi održavanja
potrebnog protoka pare pri nagloj redukciji pritiska.
Brzina i snaga pogona, regulaciona karakteristika, nazivni otvor i nazivni
pritisak ventila, proračunati su na osnovu tehnoloških
karakteristika procesnih fluida na mestu ugradnje ventila, uzevši u obzir
potrebnu brzinu odziva regulacione konture i tehnološko kašnjenje
procesa.
U slučaju dostizanja vrlo niskog nivoa vode u bubnju kotlova 1, 2 ili
3, blokira se rad gorioničkog postrojenja pripadajućeg kotla. U
slučaju niskog nivoa vode u napojnom rezervoaru, blokira se rad
napojnih kotlovskih pumpi radi ostvarivanja zaštite rada pumpe "na
suvo".
REZIME
Optimalnim podešavanjem parametara regulacije, sistem koji je u
eksploataciji već nekoliko meseci daje solidne rezultate u
upravljanju procesom proizvodnje tehnološke pare. Regulacione konture su
formirane kao nezavisne, sa jednim ulazom i izlazom, što je olakšalo
podešavanje parametara. Sa druge strane, postoje realne mogućnosti
za poboljšanje upravljanja ovim procesom, koje do sada nisu iskorišćene,
uglavnom iz objektivnih razloga. U daljem tekstu navešćemo konkretnu
nadgradnju i korisna proširenja ovog sistema.
• Uvesti uzajamno, kao pomoćne ulaze, temperaturu vode iza dogrevača
kondenzata, nivo vode u napojnom rezervoaru i pritisak parnog jastuka u
degazatoru, u regulatore navedenih tehnoloških veličina. Postoji
njihov uzajamni tehnološki uticaj.
• Uvesti regulaciju opterećenja kotlova u sistem regulacije. Pošto
kotlovi proizvode tehnološku paru bez fiksne regulacije snage tj. opterećenja,
može u izvesnim slučajevima doći do nepovoljne preraspodele
opterećenja kotlova, tako da jedan od njih pri zajedničkom radu
dostigne svoj minimalni/maksimalni kapacitet.
• Uvesti merenje trenutnog i kumulativnog protoka izlazne pare ka pogonu
i ulazne vode iz HPV-a.
• Umesto dvopoložajne, uvesti kontinualnu regulaciju nivoa vode u RK.
• Uvesti nadzorni sistem sa implementacijom SCADA aplikativnog softvera,
(profesionalna radna stanica sa 19'' kolor monitorom) za brže i
efikasnije upravljanje procesom i pridruženim resursima. x
|